„Kralj svih začina“: Biberom protiv suvišnih kilograma i masnoća u krvi

„Kralj svih začina“: Biberom protiv suvišnih kilograma i masnoća u krvi

Juni 1, 2018 0 By admin

Ovaj aromatični začin olakšava varenje, ubrzava metabolizam, poboljšava cirkulaciju i razgrađuje dubinske masnoće

Biber je jedan od najpopularnijih i najrasprostranjenijih začina na svijetu sa hiljadugodišnjom tradicijom. Bio je toliko dragocjen da su ga drevni trgovci nekada koristili kao sredstvo plaćanja umjesto srebra ili zlata. Kao začin koriste se suhi plodovi crnog, zelenog ili bijelog bibera, a njihova boja zavisi od vremena berbe.

U narodnoj medicini biber se preporučuje zato što blagotvorno djeluje na povišenu tjelesnu temperaturu, upalu grla, mučninu, vrtoglavicu, otežano mokrenje, reumu i artritis.

„Vrući lijek za hladne bolesti“

Piper nigrum, tako glasi latinski naziv ovog začina, višegodišnja je biljka porijeklom iz tropskih dijelova Indije i jugoistočne Azije. Listovi ove biljke su srcolikog oblika, a plod je bobičast. Upravo te bobice ljutkastog ukusa koristimo u ishrani kao začin, mada je kroz istoriju i često korišten i kao lijek.

Japanci su biber dodavali lijekovima protiv neplodnosti, a u Indoneziji se koristio kao narodni lijek za poticanje pobačaja. Stari grčki i rimski doktori su biber nazivali „vrućim lijekom za hladne bolesti“ poput prehlada, letargije, loše probave i infekcijama.

Različite vrste bibera zapravo su uslovljene vremenom berbe i prerade. Iako postoji oko 2000 vrsta ovog začina, u prodavnicama ćete najčešće pronaći samo četiri: crni, bijeli, crveni i zeleni. Crni i bijeli biber potiču od iste biljke, s tim da se zrna zelenog bibera beru dok su još zelena, a crni se dobija kada se uberu zelena zrna a zatim bez ikakve obrade osuše na suncu.

Za dobijenje bijelog bibera beru se zrele bobice, koje se kvase da bi mogla da se skine ljuska pa se tek onda suše. Crveni biber potpuno je zreo i neoguljen plod, a kako bi sačuvao boju, prerađuje se na isti način kao i zeleni biber. Njegov miris najčešće se opisuje kao mješavina mirisa bibera i limuna.

Preporučuje se da se melje u malim ručnim mlinovima koji u potpunosti čuvaju aromu. Najaromatičniji biber je zeleni, dok je najljući crni koji je i najzastupljeniji u našim kuhinjama.

 

 Za šta je dobar?

Najvažniji sastojci bibera su eterična ulja phelandren, caryopylen i sesquiterpen. Zastupljena su od 1 do 2,5%, alkaloid piperin do 10%, zatim skrob, smole i malo masnog ulja.  Jela sa dosta bibera ne samo da su ukusnija i jačaju apetit, već štite i od infekcija u organima za varenje i služe kao prirodni lijek protiv bolesti organa za disanje.

Naučno je dokazano da oni koji jedu hranu sa dosta bibera rjeđe obolijevaju od bronhitisa i astme. Biberom začinjena jela nesumljivo štite organe za varenje  od raznih infekcija prkoseći i lošim higijenskim uslovima stanovništva Indije, Pakistana, Tajlanda, Burme i drugih azijsko – afričkih zemalja. Biber dokazano podstiče stvaranje probavnih enzima u gušterači, što olakšava varenje, poboljšava cirkulaciju, blagotvorno djeluje na impotenciju i frigidnost, ublažava reumatske i artritične bolove, kao i grčeve u mišićima.

Ovaj aromatični začin smiruje nervozu, ublažava stres i nesanicu, poboljšava koncentraciju i pamćenje, jača nerve. Najnovija istraživanja pokazuju da biber pomaže na putu do vitkosti. Lučenje želučanih sokova i enzima ubrzava varenje. Međutim, najvažnije je lučenje hidrohlorne kiseline u želucu, koja razgrađuje masti.

Najbolje djeluje zeleni biber, jer je pun eteričnih ulja koja tope dubinske masnoće, pa je sve češći sastojak preparata za uklanjanje celulita. Kad se svemu ovome dodaju i snažna antioksidativna i protuupalna svojstva, kao i držanje holesterola pod kontrolom, nameće se zaključak da bi biber trebao biti nezaostavan začin svakog obroka, prenosi aura.ba